Megatrade je poduzeće osnovano 1993. god. bavi se distribucijom strojeva, opreme i sredstava za čišćenje te ima vlastiti servis za čišćenje.


(FAQ) PITANJA I ODGOVORI - Metalne fasade


Kako možemo razlikovati lakirane od eloxiranih površina?
Lakirane metalne fasade gledane izbliza daju dojam “narančine kore” iako su tehnike lakiranja toliko uznapredovale da su lakirane površine sve ravnije, te je, kako vrijeme prolazi, sve teže uočiti nepravilnosti na laku. Ukoliko nije idealno lakirano mogu se uočiti “curki” od viška boje ili potezi kista u slučaju mokrog lakiranja. Primjer dobrog i kvalitetnog lakiranja imamo na novim automobilima. Na eloksiranim površinama najčešće možemo uočiti sitne linije uzročene ekstruzijom ili valjcima kod proizvodnje ploča ili profila. Te linije izgledaju kao da je netko čistio površinu metalnom četkom . Postoji i razlika u tvrdoći površine. Eloksirana površina ima vrlo visoku tvrdoću mjerenu po Brinell-u. Izmjerena tvroća je između 9,0 i 9,5 HB (za usporedbu tvrdoća dijamanta je 10). Eloksirana površina se teško može oštetiti grebanjem npr. noktom. Lakirane površine za razliku od eloksiranih su značajno mekše. Najčešće se sloj boje može utisnuti noktom. Ipak, pozor!! I eloksirani sloj može u blizini određenih građevinskih materijala postati mekan kao lak. Najsigurniji način utvrđivanja razlike je mjerenje instrumentom za mjerenje debljine zaštitnog sloja. Eloksirane površine imaju vrijednosti do 40 µ, dok lakirane površine pokazuju vrijednosti između 70 i 120 µ. Praškasti lakovi se nanose u tanjem sloju nego tekući lakovi. Ako debljina eloksiranog sloja padne ispod 20 µ to znači da je zaštitni sloj značajno oštećen i izgubio djelotvornost. Kod lakiranih površina izmjerene vrijednosti ispod 50 µ govore da ćemo na puno mjesta vidjeti i temeljni premaz jer je lak već nestao. To znači da je zaštita od korozije već nestala. Pokušaj pranja ovakvih fasada će završiti velikim razočaranjem i štetom a fasada će izgledati očajno. POZOR! Alucobond ploče imaju na sebi vrlo mekani sloj boje koji se može dobro održavati uz veliku pažnju. Za detalje molimo da nas kontaktirate.

Kako prepoznajemo jednoslojne metalik-lakove?
Metalik-lak za razliku od običnog laka ima posebni dodatak koji se dispergira po površini a kako pod različitim kutevima reflektira svjetlost daje površini visoki sjaj, optičku dubinu ali i pod različitim kutevima može mijenjati i ton boje. Nekada su se metalik boje nanašale u dva sloja, moderne boje zbog novih materijala dopuštaju rad samo u jednom sloju. Ovakva boja se može prepoznati ako rukom prođemo po njoj. Imati ćemo osjećaj brusnog papira. Jednoslojni lakovi nisu izum najnovijeg vremena, a primjenjuju se dobrih 20-tak godina. Upozoravamo da je ovakove lakove izuzetno teško održavati jer je teško pronaći sredstvo koje bi dalo dobre rezultate. Sredstvo koje daje dobre rezultate na jednom tipu boje daje vrlo loše na drugom. Prije bilo kakvih akcija na ovakvim površinama preporučujemo detaljno se raspitati o mogućim posljedicama. Neki se proizvođači hvale svojim univerzalnim sredstvima ali naša ih iskustva demantiraju, zato molimo oprez.

Zašto imamo više vrsta sredstava za čišćenje i zaštitu metalnih fasada?
Odgovor na ovo pitanje je kratak i jednostavan. Imamo više vrsta sredstava jer imamo i više vrsta materijala od kojih su fasade rađene ali imamo i različite zahtjeve koje pred nas stavljaju različite podloge. Nabrojimo nekoliko različitih vrsta materijala za pokrivanje fasada:
a) Aluminij anodizirani (eloksirani)
b) Aluminij lakirani (emajlirani ili “mokro” lakirani)
c) Aluminij zaštićen metalik lakom
d) Aluminij “sirovi”
e) Plastični materijali (meke i tvrde npr. polyetileni, bakeliti, polikarbonati, polimetilakrilati, poliuretani itd.)
f) Cigle (glazirane i neglazirane)
g) Keramičke samoventilirajuće fasade h) Kamen (prirodni i umjetni )
Zbog ovolikog izbora različitih materijala razumljivo je da je i izbor sredstava za čišćenje i konzerviranje širok. Upijajuće podloge zahtijevaju potpuno različite materijale od neupijajućih. Tvrde podloge se čiste na potpuno drugi način nego meke. Neke su podloge osjetljive na kemijske utjecaje (kiseline, lužine, otapala) dok nekima ne smeta ništa. Također u obzir trebamo uzeti i ekološke faktore tako da moramo znati da se isti materijali ne mogu rabiti na vanjskoj fasadi ili unutrašnjem dijelu koji se nalazi u zgradi. Za više informacija molimo nazvati.

Što je “Auskreidung” i kako se manifestira?
Auskreidung je izraz koji koriste proizvođači boja i maleri a to je izraz koji se odnosi na pojavu gubitka pigmenta iz boje. Nekada je kao vezivo za boje služila kreda (die Kreide) pa odatle i izraz. Pojava se očituje tako da se na bojanim površinama pojavljuje tanki vidljivi sloj bijele boje. Pređemo li lagano rukom ili krpicom preko te površine primjetiti ćemo na rukama bijele ostatke kao da smo rukom prešli preko krede. Ova pojava nije izbjeljivanje boje koje se desi kada pigment polako počne gubiti boju. Ovdje se radi o nečem drugom puno opasnijem, radi se o raspadanju unutrašnjih veza tj. lanac veza je počeo pucati i boja više ne pokriva i gubi veze sa podlogom. Nakon ovoga je otvoren put prodoru štetnih materija prema podlozi. Nakon ovoga će fasada ubrzano početi propadati.

Kako ovo izbjeći?
Fasadu treba redovito održavati i konzervirati (zaštititi) tako da zaštita odgodi djelovanje vanjskih uvjeta na fasadu.

Kada i kako početi te koliko često čistiti i zaštićivati fasade?
Molimo da nas pozovete, tako da možemo snimiti stanje fasade te potom preporučiti daljnje postupke. Prema preporukama VFF (Uduga proizvođača prozora i fasada) te GRM (Udruga za održavanje kvalitete pri čišćenju fasada) fasadu treba čistiti 2x godišnje.


FAQ